Danas je zamjenica voditelja našega Muzeja, prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. med., sudjelovala kao pozvana promotorica u događaju međunarodnog značaja – predstavljanju knjige akademika Husrefa Tahirovića Dr. Isak Samokovlija – Život u bijelom mantilu, izdane u nakladi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Predstavljanje ove značajne publikacije organizirali su Ambasada Bosne i Hercegovine u Zagrebu i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a održano je 9. studenog 2023. u 18 sati u Kulturno-informativnom centru Ambasade Bosne i Hercegovine u Zagrebu, Ilica 44.

Promociju je otvorila Nj. E. dr. sc. Elma Kovačević-Bajtal, ambasadorica BiH u Hrvatskoj. O knjizi su govorili: Lidija Lincender-Cvijetić, akademkinja ANUBiH; prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. med., Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU; mr. sc. Julija Koš, stručnjakinja za židovske studije te autor knjige Husref Tahirović, akademik ANUBiH. Lik dr. Isaka Samokovlije kroz odlomak predstave Hanka u produkciji Pozorišta mladih Tuzle oživio je akademski glumac Mirza Pinjić, koji je bio i moderator promocije. Uz promociju je postavljena izložba fotodokumentacije i tekstova iz knjige Dr. Isak Samokovlija – Život u bijelom mantilu, a glazbenu kulisu činio je izbor tradicionalnih sefardskih pjesama iz ciklusa Nezaboravne sefardske melodije kantautorice Flory Jagoda.

Isak Samokovlija bio je bosanski književnik židovskog podrijetla (Goražde, 3. XII. 1889. – Sarajevo, 15. I. 1955.). Studij medicine završio je u Beču 1917. Radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Nakon II. svjetskog rata uređivao je književni časopis Brazda te bio urednik u nakladnom poduzeću “Svjetlost”. Vrstan pripovjedač, njegove lirski intonirane pripovijetke o životu sunarodnjaka, sefardskih Židova, odlikuju se izraženim suosjećanjem za patnje siromašnih i obespravljenih. Pisao je i dramske tekstove.

Autor knjige akademik Husref Tahirović želio je osvijetliti manje poznati aspekt osobnosti Isaka Samokovlije koji do sada nije bio istražen – njegovo djelovanje kao liječnika i zdravstvenog prosvjetitelja.

Predstavljajući knjigu akademika Tahirovića, koju je ocijenila kao dragulj povijesnomedicinske literature, prof. dr. Stella Fatović-Ferenčić istaknula je činjenicu da je dr. Isak Samokovlija bio suvremenik i istomišljenik dr. Andrije Štampara, te da je njegov specifičan doprinos socijalnoj medicini bio u tome što je i svoj književni talent stavio u službu zdravstvenog prosvjećivanja. Napomenula je također da je akademik Tahirović i autor knjige o liječniku dr. Stanku Sielskom, pravedniku među narodima svijeta, koji je ujedno bio i prvi kustos preteče Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU – Muzeja za povijest zdravstva osnovanog 1944. pri Hrvatskom liječničkom zboru, kada je predsjednik Zbora bio Vladimir Ćepulić.

Na slici: naslovnica knjige s portretom Isaka Samokovlije (autor portreta: Mario Mikulić, Muzej Sarajeva)